Povećanjem osnovica direktorskih plata do novih opterećenja malih privrednika
Iako novi Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima nisu izglasani, sve više se govori o predloženim promjenama koje će oni donijeti poslodavcima i radnicima.
Pored izmjena sistema oporezivanja ličnih primanja, plata, toplog obroga, prevoza, zakoni donose još jednu promjenu koja se tiče uvećanja osnovice za obračun direktorskih plata i doprinosa koji će morati sam sebi isplaćivati 900 KM neto platu, odnosno 1360 KM bruto platu.
Budući da je njihova primjena veoma vjerovatna od 01.01.2020. godine, potražili smo pojašnjenje od Sanele Agačević, certificiranog računovođe i ovlaštenog revizora, koja kaže da predloženi propisi predviđaju značajno uvećanje, bez obzira da li je direktor u radnom odnosu ili ne.
“To će biti dodatno opterećenje za male privredne subjekte koji čine značajan dio bh. privrede. Ako se željelo onemogućiti da direktor ima istu osnovicu za doprinose kao i zaposlenik, onda se to trebalo uraditi na drugačiji način, recimo kroz određene razrede. Ne može se isti teret staviti na mikro, malo, srednje i veliko preduzeće”, smatra Agačević, dodajući da direktor velikog preduzeća sigurno ni do sada nije obračunavao doprinose na nisku osnovicu.
Naglašava da je mnogo važnija činjenica da u preduzeću imamo jednog direktora sa tako limitiranom osnovicom za doprinose, dok sa druge strane imamo mnogo više zaposlenika i povećanje poreznog rashoda koje će sigurno gušiti malu privredu.
“Generalno, po pitanju osnovica za doprinose smo imali nelogičnosti i do sada, a evo nastavljaju se i dalje. Meni lično je nonsens da se za zaposlenike u tekstilnoj industriji omogućava obračun i plaćanje doprinosa na izuzetno nisku osnovicu (što će se nastaviti i dalje), dok se sada iznenada brine briga o osnovici za doprinose za direktore. Hoćemo li odlučiti sta nam je prioritet? Povećanje profita za pojedine djelatnosti kroz manje plaćanje doprinosa ili briga o direktorskoj plaći ili ćemo konačno postaviti sistem oporezivanja plaća na zdrav osnov”, poručuje ona.
S druge strane Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar smatra da je donošenje novih Zakona o porezu na dohodak i Zakonu u doprinosima nužno i neophodno ukoliko BiH želi napraviti stimulativan poslovni ambijent.
Progresivni dio struke smatra da predložena rješenja imaju određenih nejasnoća i nelogičnosti, koje bi se mogle ispraviti, kako bi zakoni u što boljem dijelu odgovorili potrebama radnika i privrede, a u konačnici i države.
“Dijelovi Zakona koji se odnose na određivanje obaveza za poslovne subjekte, a koji se vežu na prosječnu platu, mogu dovesti poslodavce u teži položaj, zbog rasta troškova poslovanja, bez da su isti direktno povezani sa rastom prihoda. Posebna nelogičnost se odnosi na to da će predložena zakonska rješenja dovesti da će obaveze stalno rasti, jer kako bude rasla prosječna plata u FBiH, tako će rasti obaveze po osnovu doprinosa i poreza koje će plaćati poslodavci, poput doprinosa na direktorske plate ili doprinosa za obrtnike. Ukoliko poslodavac ima iste prihode, a po po novome zakonu veće troškove po osnovu doprinosa, onda će on biti prinuđen smanjiti izdatke za druge radnike”, ističe Hadžić.
Izvor: Akta.ba
