Mali grad, velika povijest, najveća kontroverza: Visoko je danas poprište jedne od najveći arheoloških diskusija na svijetu – postoje li u Visokom piramide ili je sve plod mašte osebujnog arheologa Semira Osmanagića? Dok Osmanagić putuje po svijetu i prezentira dokaze svojih hipoteza, Sarajlije zbijaju šale na račun Visokog. U isto vrijeme, ovaj mali srednjobosanski grad i bez piramida ima svijetu toliko toga za pokazati!
Dok se oči privikavaju na mrak, mali plamen sveće pušta zrak na drveni krst, na par starih ikona Svete Bogorodice, kao pokazatelji starosti podzemnog manastira, i na jednu novu ikonu Gavrila Svetogorskog, znak da niste prvi ušli tu nakon vekova postojanja
Teško je pobrojati sve momente u kojima ostajete bez daha na Prenju. Što od nekih opasnosti koje vas mogu snaći tipa lavina i obrušavanja kamenja do onih prizora od kojih ostanete bez teksta i tako buljite širom otvorenih očiju i otvorenih usta
Ovo je grad u kojem za čas iz gužve možete da pobegnete na Košutnjak, Avalu ili Topčider na svež vazduh i onda se vratite u centar u ludi noćni provod. Pozitivna energija oseća se na svakom koraku bez obzira na to što su ljudi pomalo ogorčeni ekonomskom situacijom i lošijim životom. Ugostiće vas na dan, mesec, godinu, zauvek
Karlovac.Korzo, središnja karlovačka ulica, prometna je i trgovačka žila kucavica grada.
Mostar. Ako vam neko pomene Hercegovinu, male su šanse da ne pomislite na Mostar, najveći urbani centar u istoj i peti grad po veličini u Bosni i Hercegovini.
Skoplje. To je bio najveći i najvažniji dan u Makedoniji.
Ne više od 30-ak primjeraka ororotsa, ili takozvanih kolijevki u cjelokupnoj zemlji; to je, ukratko, skroman ali značajan rezultat potrage za srodnicima stećaka u Armeniji. No, i uz ovako skromne podatke, kakav je značaj kolijevki za proučavanje porijekla stećaka? Zapanjujuća sličnost stećaka i kolijevki može biti objašnjena na samo dva načina: direktnim uticajem ili zajedničkim porijeklom
U ranijim podacima kojima se raspolagalo zabilježeno je 47 lokacija na kojima se nalaze nekropole sa oko 850 stećaka. Otkriveno je 6 novih nekropola koje nisu bile do tada zabilježene, a izvori upućuju na još nekoliko koje se nisu pronašle zbog veoma teškog terena zaraslog u šiblje i korov, kao i zbog opasnosti od mina zaostalih iz rata
Ako za stećke kažemo da su najreprezentativniji srednjovjekovni bosanski fenomen, onda bez imalo dvojbe možemo kazati da u svijetu stećaka jedan stećak zauzima posebno mjesto. Riječ je o stećku, odnosno sarkofagu iz Donje Zgošće u općini Kakanj, a po tom lokalitetu stećak je i dobio ime – Zgošćanski stećak. Donja Zgošća je lokalitet na kojem se nalazila veoma značajna nekropola koju danas ubrajamo u nekropole feudalnih velikaša. Nekropola je vremenom devastirana, tako je i zgošćanski stećak dok je bio in situ pretrpjeo najveće oštećenje. Naime, u 19. stoljeću stećak je razlomeljen na dva dijela, a lokalno stanovništvo kazuje da su ga neki ljudi iz Vareša razbili jer je „zvečio“ i tim zveketom sugerisao da je u njemu novac ili blago. Tim činom razbijanja u cilju traženja blaga, kulturno-historijsko blago pretrpjelo je neprocjenjivo oštećenje.
„I rodi se sumnja u dusi mojoj sumnji nesklonoj da i ti negdi, ko ja ovdi, uzalud ne tcekas spasenje od mene. I s tom terzkom mislju legoh pod ovi biljig i tu miso usijekoh u tverdi kam da oni koji protcitaju vide tko tce od nas dvojce pervi docekat spasenje. Legoh grk 1389. ljeta po Gospodu kad Tverdko bje kralj od Bosne, Serbie, Dalmeise i Zapadnijeh strana, a ja tad bjeh starac koji u svjetu vidjeh ono tsto nehtjeh vidjet, a ne dotcekah ono tsto srdce moje stalno tcekase i samo to zeljase.“
Natpis na stećku
„Nije to bolest rijetka, nisu posljedice rata, al ja sam prvo reko Željo, pa sam poslije reko tata“
Davor Sučić Sula
Slider by IWEBIX Webdesign
