Struka o povećanju minimalne plate: Kolač koji sad jedemo znatno je veći od onog kojeg smo proizveli
“Minimalna plata je mala sa stanovišta troškova života posebice u situaciji kada je došlo do enormnog povećanja cijena”, naglasio je profesor Vjekoslav Domljan, nakon današnjeg okruglog stola kojeg su organizirali Udruženje poslodavaca FBiH, u saradnji sa Sarajevo School of Science and Technology na temu “Minimalne plate u FBiH”.
Naime, minimalna plata u FBiH trenutno iznosi 543 KM, i mnogi se nisu složili sa ovom odlukom Vlade FBiH.
Profesor je kazao da je potrebno voditi računa o produktivnosti rada kao i o tome šta radnik u džepu odnosi kući, ali i koliko iz džepa izvadi poslodavac.
“Moramo voditi računa i o produktivnosti. Nažalost ovaj pravilnik o kojem govorimo nije dovoljno uzeo u obzir ove stvari posebice nije dovoljno uzeo u obzir činjenicu da postoje velike razlike između javnog i privatnog sektora , razlike između pojedinih kantona , između pojedinih djelatnosti kao i profesija, i to se ne može razrezati tek tako na određenoj razini. Dakle, bilo bi dobro da se u sklopu politike minimalnih plaća stvari postave tako da Vlada može da odredi jednu bazičnu minimalnu plaću koja bi se onda kroz stvoren prostor za pregovaranje radnika i poslodavaca korigirala po pojedinim djelatnostima, naravno uzimajući u obzir razlike po kantonima i tako dalje”, pojasnio je Vjekoslav.
Kao primjer profesor je naveo firme koje su naizgled jako dobre poput Konzuma, ali i njihovi predstavnici su stava da bi novim mjerama bilo zahvaćeno dvije trećine njihovih radnika, a da oni neće biti u mogućnosti da to isplate. Time bi se jedna firma koja je profitabilna pretvorila u neprofitabilnu.
“Moramo imati u vidu šta znači plaćanje poreza, plaćanje poreza s jedne strane znači da postoji ugovorna strana, firma, građanin, a s druge strane država koja se obavezuje da će ta sredstva uložiti na efikasan način i distribuirati ih na pravičan način, međutim kod nas se to ne dešava i to je jedan od problema sa kojima se naša država susreće”, naglasio je.
Rekao je da ne ulažemo dovoljno u razvoj i istraživanje, kao i da nemamo politiku produktivnosti, a da je to ključno da bi došlo do povećanja minimalne plate.
“Kolač koji mi sad jedemo znatno je veći od onog kojeg smo proizveli. Mora se uvesti politika produktivnost, a mi smo 2020 izdvajali manje za istraživanje i razvoj nego što smo izdvajali 2013 godine. Moramo stvarati više tehnološkog sadržaja, više obrazovati radnike. Da bi se imale velike plate mora se proizvoditi više tehnološkog sadržaja i potrebni su radnici sa većim obrazovanjem a svega toga nema niti se radi na tome. Nastaće niz problema jer se ishitreno donijela odluka o minimalnim platama, a bilo je potrebno temeljno proučavanje toga, zaključio je Vjekoslav.
Mubera Brković, direktorica PricewaterhouseCoopers Tax and Advisory je rekla da je osnovna dilema bila da li tih 543 KM treba posmatrati kao platu prije poreza ili platu nakon poreza, odnosno da li je to plata koju radnik treba da dobije na ruke uvažavajući definicije najniže plate.
“Vlada čini sve da uguši ovo malo privrede što nam je ostalo. Mi od Vlade tražimo ne da nam pomaže nego da prestane da nam odmaže i da nas pusti da radimo u korist nas, naših zaposlenih i društva”, rekao je Mladen Pandurević, direktor Udruženja poslodavaca FBiH.
On je naglasio da ova tema nije bitna samo za radnike već je ona bitna za kompletno društvo.
“Radi se o tome da minimalna plata treba biti element u borbi protiv siromaštva ali istoremeno ne smije narušiti ekonomski rast i broj zaposlenih. Postoje naučni odnosi između visine minimalne plate i broja zaposlenih, ukoliko je minimalna plata manja nego što bi trebala biti nemamo motivisanosti za rad, a ukoliko je ona prevelika dovest će do smanjena broja zaposlenih, a primjer toga je Slovenija koja je zbog povećanja plate ostala bez 27 hiljada zaposlenih i trebalo je 8 godina da se taj broj vrati. Mi smo danas došli do činjenica da niko ne može biti zadovoljan s visinom minimalne plate ali da je od 4 uslova za povećanje plate ispunjen samo jedan”, rekao je Pandurević.
Pojasnio je da je postignut dogovor između poslodavaca i sindikata i da je to jedini uslov koji je ispunjen od ponuđena četiri.
“Tri najveća resursa koja mogu dovesti do povećanja plate su: prevođenje neoporezivih naknada koje sad imamo u platu, da se rasterete poslodavci i da korpulentan iznos smanjenja doprinosa poreza ide radniku i ograničavanje, odnosno suzbijanje sive ekonomije”, zaključio je Mladen Pandurević.
IZVOR: /www.akta.ba/
