Razvoj turizma i ugostiteljstva zahtijeva unapređenje zakonskog okvira
Zakonski okvir u Federaciji BiH koji reguliše sektore turizma i ugostiteljstva ne djeluje stimulativno na dalji razvoj ovih grana, a nova rješenja su već predugo na čekanju. Ovo je istaknuto tokom okruglih stolova na temu „Izazovi vezani za Zakon o turizmu FBiH i Zakon o ugostiteljstvu FBiH” koje je organizovala Privredna / Gospodarska komora FBiH u saradnji sa Projektom unapređenja poslovne klime i pristupa tržištima (ICAM), koji provodi Međunarodna finansijska korporacija (eng. International Finance Corporation – IFC), članica Grupacije Svjetske banke, a finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva putem UKaida.
Okrugli stolovi održani su krajem novembra mjeseca u tri grada Federacije BiH – Bihaću, Mostaru i Sarajevu. Cilj okruglih stolova bio je da se objedine primjedbe i prijedlozi privrednika iz navedenih sektora, predstavnika turističkih zajednica, udruženja te institucija vezano za postojeću zakonsku regulativu i nacrte Zakona o turizmu FBiH i Zakona o ugostiteljstvu FBiH, te identificiraju glavne prepreke sa kojima se susreću u svom radu.
Učesnici su tokom okruglih stolova izrazili svoje nezadovoljstvo postojećim zakonski okvirom, posebno kada je u pitanju sektor turizma. Važeći Zakon o turističkoj djelatnosti u Federaciji BiH na snazi je već 10 godina, ne prati stanje na turističkom tržištu i prevaziđen je. Negativne posljedice po razvoj turizma ima i činjenica da je presudom Ustavnog suda FBiH iz 2014. godine neustavnim proglašen Zakon o turističkim zajednicama i unapređenju turizma u FBiH, te da ova materija nije uređena nakon presude.
U tom kontekstu, potrebno je što prije donijeti nove zakone koji će regulisati oblasti turizma i ugostiteljstva u FBiH, vodeći računa da ti propisi djeluju stimulativno na razvoj ovih sektora, budu što precizniji i provodivi, te uvažavaju savremena kretanja i standarde u ovim privrednim granama.
Pored toga, Strategija razvoja turizma u FBiH, koju je donijela Vlada FBiH 2008. godine, nikad nije usvojena u Parlamentu FBiH, te kao takva nije primijenjena. Strategija razvoja turizma je izuzetno bitna da bi se sagledala trenutna situacija u ovom sektoru i dale smjernice za budući razvoj, ali također i da bi se omogućio pristup sredstvima iz raspoloživih međunarodnih izvora. Učesnici okruglih stolova naglasili su da je, uporedo sa usvajanjem novih zakona, potrebno pristupiti izradi strategije te da je od posebnog značaja da u taj proces budu uključeni ključni akteri – privrednici, domaći stručnjaci, turistička udruženja i privredne komore, turističke zajednice i relevantne institucije na svim nivoima.
Za dalji razvoj turizma, potrebno je također osigurati jedinstvenu promotivnu strategiju i nastup Federacije BiH odnosno Bosne i Hercegovine prema inostranstvu. U tom smislu i u kontekstu Federacije BiH, prijedlog je da se na federalnom nivou radi prvenstveno na promociji turizma i turističke ponude, u koordinaciji sa kantonima koji bi razvijali svoje turističke sadržaje i upravljali turizmom u bliskoj saradnji sa privrednim društvima.
Pitanja finansiranja i rada turističkih zajednica treba adekvatno regulisati u budućem Zakonu o turizmu FBiH ili eventualno razmotriti donošenje zasebnog zakonskog akta koji bi tretirao ovu tematiku. S tim u vezi, učesnici okruglih stolova smatraju da je neophodno predvidjeti plaćanje članskih doprinosa u određenom, umanjenom procentu, s tim da bi trebalo utvrditi kategorije preduzeća koje bi bile oslobođene plaćanja.
U pogledu boravišne takse i njene raspodjele, tokom okruglih stolova je naglašeno da bi najveći dio prihoda iz tih izvora trebao ostati ondje gdje je generisan – u lokalnoj zajednici. Međutim, raspodjela bi trebala biti nešto umjerenija od postojećeg prijedloga – konkretno da između 60% i 70% prihoda pripada općinskom nivou, kako bi se obezbijedila sredstva za promociju turizma i zajednički nastup na višim nivoima.
Pored toga, potrebno je da zakonska rješenja i budući rad turističkih zajednica idu u pravcu njihove transformacije u organizacije za destinacijski menadžment, što je tendencija u drugim zemljama.
Tokom okruglih stolova apelovano je da se razvoju turizma pristupi planski te da se stvori sistem koji bi omogućio ekspanziju ovog sektora. U postojećem stanju, nedovoljni su resursi posvećeni sektoru turizma na svim nivoima vlasti, a koordinacija je nedostatna, kako između nadležnih institucija, tako i između javnog sektora i privrede te udruženja koja djeluju u ovoj oblasti. Potrebno je također obezbijediti namjenska sredstva iz federalnog budžeta za razvoj i promociju turizma.
Obzirom na nelojalnu konkurenciju stranih agencija, ali i lokalnih subjekata koji rade bez odgovarajućih dozvola, traženo je da se kroz nove zakonske propise predvidi obaveza angažovanja lokalnog vodiča odnosno agencije za realizaciju organizovanih turističkih putovanja u BiH. Takva obaveza postoji u drugim zemljama, uključujući i zemlje regije, zaštitila bi domaću privredu i osigurala da se turistima koji posjećuju BiH turističke atrakcije prezentuju u pravom svjetlu.
Učesnici okruglih stolova su posebno naglasili značaj educiranja i licenciranja turističkih vodiča. Ovo je od još veće važnosti kada je riječ o zaštićenim područjima i specifičnim turističkim atrakcijama. Predloženo je da se edukacija turističkih vodiča vrši putem mreže privrednih komora u FBiH, dok bi certifikacija ostala u nadležnosti resornih ministarstava. Nadalje, obzirom da je veliki broj turističkih vodiča koji rade bez potrebnih kvalifikacija i licence, potrebno je kroz pojačan inspekcijski nadzor raditi na suzbijanju ove pojave i tako zaštiti vodiče licencirane u skladu sa zakonom.
Privrednici u sektoru ugostiteljstva i turizma suočeni su sa značajnim nedostatkom kvalifikovane radne snage. S ciljem rješavanja tog problema, potrebno je da se kroz obrazovni sistem radi više na edukaciji, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji kadrova za ove industrije te da se sistem obrazovanja uskladi sa tržištem rada. Također, potrebno je izmjenama propisa olakšati zapošljavanje potrebnih radnika.
Nadalje, obzirom da nacrti Zakona o turizmu i Zakona o ugostiteljstvu FBiH predviđaju mogućnosti da fizičko lice koje nije obrtnik registruje turističku djelatnost, odnosno predviđaju fizička lica kao iznajmljivače, važno je jasno definisati procedure za registraciju djelatnosti fizičkog lica, kao i standarde koje oni moraju zadovoljavati. Uz to je nužno da se stvori sistem koji će omogućiti poslovanje takvih fizičkih lica, definiranjem i uređivanjem kroz akte npr. njihovog status prema bankama i sličnih značajnih pitanja.
Učesnici okruglih stolova stava su da bi turističku djelatnost trebalo tretirati kao izvoznu te kao takvoj joj obezbijediti predviđene povlastice. Obzirom na velika zadržavanja na granicama u turističkoj sezoni i razlike u procedurama na graničnim prelazima, apelovali su na nadležna tijela da poduzmu mjere kako bi se ujednačile procedura kod prelaska granice te skratila čekanja i smanjili zastoji na graničnim prelazima.
Izvor: Akta.ba
