EPBiH gradi dodatne punionice za električna vozila u pet bh. gradova
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u skladu s planovima, pokrenula je aktivnosti na realizaciji pilot projekta izgradnje dodatnih punionica za električna vozila.
Procedura nabavke punionica za električna vozila provedena je u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH. Predstoji potpisivanje Ugovora sa izabranim najpovoljnijim ponuđačem Energoinvest SUE, a rok za realizaciju projekta je tri mjeseca, potvrđeno je iz ove kompanije.
“Na osnovu Ugovora biće nabavljeno pet AC punionica, koje omogućavaju punjenje dva električna vozila preko dva Mode 3 Type 2 konektora. Punionice će biti instalirane uz objekte Elektrodistributivnih podružnica JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, i to u gradovima Bihać, Mostar, Travnik, Tuzla i Zenica. Kao i naša prva punionica, ove punionice će biti javnog karaktera i omogućavati će punjenje svim vozačima električnih vozila bez novčane naknade u narednom periodu”, kazao je za portal Akta.ba Adnan Bosović, stručni saradnik za razvoj distributivnih elektroenergetskih objekata – Sektor za strateški razvoj JP EP BiH.
Na ovaj način, dodaje on, djelujući društveno odgovorno, JP Elektroprivreda BiH doprinosi promovisanju upotrebe električnih vozila i zaštiti okoliša.
Bosović ističe da je trenutno besplatno punjenje na javnim punionicama za električna vozila u BiH samo jedna od mnogobrojnih prednosti korištenja ovih vozila.
“Prednosti su i višestruko niža cijena električne energije kao pogonskog goriva u odnosu na naftne derivate (primjer 1,7 KM/100 km za VW e-Golf naspram 8,7 KM/100 km za VW Golf VII 2.0 TDI), višestruko manji troškovi održavanja električnog vozila u odnosu na vozilo sa motorom na unutrašnje sagorijevanje, zatim povećana energetska sigurnost u BiH, s obzirom da se umjesto uvozne nafte koristi električna energija dobivena iz domaćih energenata”, navodi on.
Također, tu je i smanjenje CO2 emisija od cca. 20 % – proračunato za ukupni miks električne energije EPBiH u 2016. godini. (primjer VW e-Golf – 9,6 kg/100 km naspram VW Golf VII 2.0 TDI – 12 kg/100 km), smanjenje ostalih emisija i buke u gradovima, te mogućnost korištenja različitih poticaja, koji su već uvedeni u zemljama EU i mogu se očekivati i u BiH u budućnosti.
Trenutno, u BiH još ne postoje podsticaji za kupovinu i korištenje električnih vozila.
Inače, kada je riječ o potencijalu tržišta za električna vozila u Bosni i Hercegovini, prema podacima iz 2016. godine u BiH ima registrovano ukupno 72 električna vozila koja kao pogonsko gorivo mogu koristiti električnu energiju.
Od ovog broja njih 39 su registrovana kao čisto električna vozila, a 33 kao hibridna ( benzin/električna ili dizel/električna vozila).
Suada Penava, vodeći stručni saradnik za reinžinjering u EPBiH kaže da na nivou BiH ne postoji regulatorni okvir koji tretira problematiku korištenja alternativnih goriva u saobraćaju.
Kao mjere podrške u kupovini i korištenju električnih vozila, Penava ističe da države koje su se opredijelile da podstiču kupovinu i korištenje električnih automobile to rade mjerama carinske politike, oslobođanjem ili znatnim smanjenjem poreza, te davanjem finansijskih podsticaja i olakšica kod kupovine ovih vozila.
Kao jednu od glavnih prepreka za razvoj tržišta električnih vozila ističe nepostojanje infrastrukture za punjenje električnih vozila u BiH.
“U prvim fazama razvoja tržišta električnih vozila problem je što ne postoji dovoljan broj vozila koji bi opravdao gradnju infrastrukture za punjenje i osigurao povrat uloženih sredstava. U toj situaciji punionice se ne grade jer nema električnih vozila, a vozači ne kupuju električna vozila jer nema punionica”, ističe Penava.
Osim toga, navodi ona, na nivou BiH ne postoji regulativa koja se specifično bavi pitanjem tehnologije električnih vozila. U tom segmentu može se puno naučiti od susjedne Hrvatske koja je već usvojila svu ključnu legislativu sa nivoa EU i time stvorila uslove da krene sa snažnijim razvojem elektromobilnosti.
Kada je u pitanju angažman Elektroprivrede BiH u narednom periodu u sektoru elektromobilnosti, u prvoj fazi djelovanja će se inicirati na donošenju potrebne regulative, zatim posvetiti traženju potencijalnih partnera za projekte izgradnje infrastrukture za punjenje električnih vozila, te definisanju modela saradnje.
Izvor: Akta.ba
