Poslodavci prvi put imaju pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja
Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine prvi put predviđa mogućnost naknade štete zbog neopravdanog kažnjavanja, rečeno je na radionicama o pravima i obavezama u postupku inspekcijskog nadzora koje je danas u Zenici i Tešnju organiziralo Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako je učesnicima radionice naglasila voditeljica radionice Dijana Ružić, pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima osoba kojoj je pravosnažnim rješenjem bila izrečena prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen, saopćeno je iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Ovo pravo ne može se realizirati u slučaju ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen usljed smrti ili kakvog trajnog duševnog oboljenja okrivljenog nakon učinjenog prekršaja, ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog, odnosno, ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokovao svoje kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen.
“Zakon predviđa i pravo na naknadu štete za lice koje je bilo zadržano u prekršajnom postupku pa je postupak obustavljen, koje je usljed greške ili nezakonitog rada sudije neosnovano zadržano duže nego što zakon dozvoljava”, naglasila je Ružić.
Također, lice kome je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta, ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne, oduzete imovinske koristi, predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta.
“Važno je istaknuti da se smatra da je lice neopravdano kažnjeno ako je u slučaju preinačenja ili ukidanja pravosnažnog rješenja o kažnjavanju postupak protiv njega obustavljen ili je donijeto oslobađajuće rješenje, usljed toga što je utvrđeno da radnja nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je to lice učinilo prekršaj”, kazala je Ružić.
Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjeno lice koje je svojim lažnim priznanjem prouzrokovalo kažnjavanje. Poslije smrti neopravdano kažnjenog lica naknadu štete, odnosno, vraćanje novčanog iznosa, mogu tražiti bračni partner i srodnici koje je to lice po zakonu bilo dužno izdržavati.
Pravo neopravdano kažnjenog lica da traži naknadu štete, odnosno, vraćanje novčanog iznosa zastarijeva za jednu godinu od dana pravosnažnosti rješenja, odnosno, rješenja kojim je prekršajni postupak bio obustavljen.
Zastara se prekida podnošenjem zahtjeva nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja. Ovlašteno lice dužno je da se zahtjevom za naknadu štete obrati nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja, radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade.
Ako do sporazuma ne dođe u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu štete protiv FBiH, kantona, grada ili općine u zavisnosti u korist čijeg budžeta je plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost oduzetog predmeta.
Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se organu uprave nadležnom za finansije.
Na radionicama u Zenici i Tešnju predstavljen je i Priručnik “Prava i obaveze poslodavaca kod vršenja inspekcijskog nadzora”, a radionice su održane i u Goraždu, Bihaću, Mostaru i Tuzli. Predviđeno je da se održi još jedna radionica u Sarajevu.
Tokom radionica predstavnici privatnih i javnih kompanija su mogli direktno sa stručnjakom iz ove oblasti razmijeniti stavove i iskustva o postupku inspekciijskog nadzora.
Izvor: Akta.ba
