Brzi rast IKT sektora okosnica digitalizacije, ali i razvoja bh. privrede

Brzi rast sektora informacionih i komunikacionih tehnologija (IKT) okosnica je digitalizacije i razvoja bh. privrede, za šta je neophodna podrška akademske zajednice i državnih institucija, istaknuto je danas na okruglom stolu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH).

Cilj okruglog stola o temi “Digitalizacija i obrazovanje”, kako je kazala direktorica sektora za transport i komunikacije VTK BiH Sabrina Teskeredžić, jeste da okupe predstavnike IKT sektora, akademske zajednice i institucija koje su nadležne za obrazovanje u BiH na svim nivoima da bi diskutovali o problemima, ali i pozitivnim praksama i razmijenili iskustva.

Teskeredžić je kazala da je 2017. donesena odluka o usvajanju politike razvoja informacionog društva u BiH za period 2017-2021.

“Glavni cilj te politike jeste da se planiraju određene aktivnosti za strateški način i razvoj IKT tehnologija u BiH. Tu prije svega mislim na korištenje interneta koje je najvažnije sredstvo, kako ekonomske tako i društvene djelatnosti u svakodnevnom životu”, navela je Teskeredžić.

Potpredsjednik IKT asocijacije VTK BiH Brano Vujičić je kazao da je zbog kompleksnosti državnog uređenja često teško prepoznati na kojem nivou je neko nadležan za određeni dio obrazovanja.

“Cilj nam je da u diskusiji  i to prepoznamo, ali ono zbog čega smo mi iz IKT industrije najviše pokrenuli inicijativu jeste problem nedostatka kadra i taj problem je dvojak. Dio kadra koji završi obrazovanje u BiH nakon određenog perioda ili čak u vrijeme studija, napusti našu zemlju, tako da ostajemo bez mladog kadra. Na drugoj strani, određeni broj kadrova koji proizvede akademska zajednica, odnosno fakulteti i srednje škole, ionako je nedostatan za potrebe IKT industrije. Kada mladi završe fakultet i dođu u naše firme često je potrebno tri do šest mjeseci da da ih dodatno edukujemo i treniramo da bi oni počeli davati prve rezultate. To je sve veoma skupo”, kazao je Vujičić.

Naveo je da posljednjih godina ima primjera dobre saradnje IKT firmi sa pojedinim fakultetima, kao i dobrih vladinih inicijativa. Vujičić je naveo da su neke njihove ideje poznate od ranije, kao što je ona da se uvede obavezna praksa na završnoj godini studija,  da firme ponude stipendije, da se radi zajednički na naučno-istraživačkim projektima, kao i da se napravi tehnološki park idr.

U posljednje vrijeme, posebno kada je riječ o IT zajednici, postoji trend otvaranja i brzog rasta firmi koje rade tzv. autsors, koji pružaju usluge izvoza prema stranim IT firmama.

“To je dobar trend, one brzo rastu, zapošljavaju mnogo mladih ljudi i one su te koje najviše traže novog kadra. Nadam se ipak da će ove mlade firme napraviti zaokret i sa stečenim znanjem i iskustvom kroz autsors, iskoristiti da naprave sopstvene proizvode koje bi plasirale na domaćem ili inostranom tržištu”, dodao je  Vujičić.

Članica odbora IKT Asocijacije Antonija Krtalić sa Sveučilišta Hercegovina je kazala da se ovo područje stalno mijenja i razvija,  pa da učenje u ovoj, kao ni drugim oblastima, nikada nije završeno. U tom smislu uz formalno obrazovanje i dobre nastavne planove, važni su i neformalni vidovi edukacije.