U Bruxellesu “ratuju” oko prijedloga zakona o autorskim pravima
Kažu da je to jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.
Borba se vodi oko kontroverznog prijedloga zakona o autorskim pravima koji bi, po tvrdnjama EU-a, Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad.
“To je bila jako intenzivna i agresivna lobistička bitka… definitivno jedna od najintenzivnijih”, rekao je Olivier Hoedeman, iz organizacije Corporate Europe Observatory, koja proučava utjecaj lobističkih skupina na zakone EU-a.
“U igri je golem novac”, naglašava.
Bruxelles je jedno od glavnih svjetskih lobističkih središta nakon Washingtona, gdje svi, od korporacija do sindikata i posebnih interesnih skupina, pokušavaju utjecati na politiku EU-a.
No bitka oko Komisijine predložene Direktive o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu posebno je žestoka, u trenutku dok se Europski parlament priprema za drugo glasanje o tom pitanju 12. rujna.
Borba se vodi oko dva elementa prijedloga zakona.
Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.
Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. “porez na linkove”, a po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući čak i kratke isječke sadržaja članaka.
“Nezapamćeno nasilje”
Dvije strane zauzele su pozicije na bojišnici.
S jedne strane su umjetnici i tradicionalni mediji, autori sadržaja koji očajno trebaju prihode u vrijeme kada se gotovo sve na internetu može vidjeti besplatno.
Kritičari prijedloga među kojima je i Silicijska dolina tvrde da će te izmjene dovesti do toga da će platforme provoditi sveopću cenzuru i da će to možda označiti kraj memova, internetskih šala koje se oslanjanju na kratke video snimke ili fotografije.
Za predloženi “porez na linkove” tvrdi se pak da će ugušiti razmjenu mišljenja na internetu.
Osnivač i predsjednik Wikipedije Jimmy Wales stao je na njihovu stranu i online enciklopedija bila je u znak prosvjeda ugašena u nekoliko europskih zemalja.
Tehnološka industrija dobila je prvu rundu bitke u srpnju kada su zastupnici Europskog parlamenta odbacili prvi nacrt prijedloga zakona poslavši ga na doradu.
Neki su zastupnici kritizirali, po riječima francuskog zastupnika desnog centra Marca Joulauda, “nezapamćeno nasilnu lobističku kampanju koju je orkestrirala GAFA (Google, Apple, Facebook i Amazon)”.
“Jedino s čime to mogu usporediti je industrija oružja”, rekla je socijalistička zastupnica Virginija Roziere, dodajući da digitalne tvrtke koriste “goleme resurse” kako bi pokrenule “pseudo-građanske kampanje”.
Roziere je kazala da je u tri tjedna prije srpanjskog glasanja dobila više od 40.000 e-mailova protiv direktive.
No protivnici zakona odbacuju kritike.
“Da budemo iskreni, to je jedini način da dođete do zastupnika Europskog parlamenta. Što biste trebali učiniti, poslati im samoljepivi listić?”, kazala je Caroline de Cock, koordinatorica organizacije Copyright for Creativity (C4C).
Kazala je da C4C predstavlja organizacije potrošača, muzeje i knjižnice, ali priznaje da je “djelomično” financira još jedan ključni akter: CCIA, Udruženje kompjutorske i komunikacijske industrije, koje lobira za digitalnu industriju.
De Cock je kazala da je Google također klijent PR agencije koju vodi, ali i napomenula: “Ljudi napadaju glasnika kada im se ne sviđa poruka.”
“Niski udarci”
Teško je procijeniti koliko je novca potrošila tehnološka industrija, no procjena britanskog tijela UK Music da je Google potrošio 31 milijun eura nije vjerojatna, kazao je Hoedeman.
Siada El Ramly, direktorica EDiMA-e, lobističke skupine tehnološkog sektora, kazala je da su potrošili “puno manje od milijun eura” na to “prioritetno” pitanje.
Kritizirala je također lobističke metode koje koristi glazbena industrija, uključujući slanje legendarnog glazbenika Jean-Michela Jarrea, predsjednika Međunarodne konfederacije udruženja autora i skladatelja, da brani zakon pred zastupnicima EP-a.
McCartney je pak pisao zastupnicima EP-a optužujući neke internetske platforme da ne žele platiti naknade umjetnicima za njihova djela “dok ih iskorištavaju za vlastiti profit”.
Njemačka zastupnica Zelenih Julia Reda, koja je predvodila nastojanja da se prijedlog zakona odbaci, opetovano upozorava na “niske udarce” medijskih tvrtki i umjetnika.
Pred rujansko glasanje u EP-u, lobistička bitka se ponovno zaoštrava.
C4C je u ponedjeljak ponovno počeo zastupnike zasipati mailovima, a europske novine trebale bi objaviti pismo izvjestitelja AFP-a Sammyja Ketsa koje su potpisali deseci europskih novinara.
Izvor: Akta.ba/Hina
