Energetska efikasnost ključ održivosti i kvaliteta
Toplane na prostoru bivše Jugoslavije, pored toga što proizvode ogromne količine energije za zagrijavanje, dobar dio iste rasipaju, pa je energetska efikasnost ključ njihovog opstanka u budućnosti, a čega su i same svjesne.
Zbog toga su mnoge krenule u otvorenu trku za novim tehnologijama i energentima kojima će dobiti kontinuitet u isporuci i kvalitet za potrošače.
Vjerovatno najdalje po ovom pitanju su otišli u “Novosadskim toplanama”, gdje kontinuirano ulažu u toplifikacioni sistem, pogotovo u kogeneraciju, gdje pored toplote proizvode i električnu energiju za čak 18.000 domaćinstava i to samo iz jedne od šest toplana koje se nalaze u njihovom sastavu.
S obzirom na to da se ta investicija vrijedna 6,3 miliona eura povrati kroz 18 mjeseci, spremaju se da na toplani “Jug”, naprave isti sistem, a u potpunosti će ga finansirati iz vlastitih sredstava.
“Najjači motiv za izgradnju još jednog kogeneracionog postrojenja je ideja da se u potpunosti iskoristi pogodnost Uredbe o podsticajnim mjerama za proizvodnju električne energije i izuzetno pozitivni rezultati izgrađene kogeneracione elektrane na toplani ‘Zapad’. Naime, Toplana nastavlja da plasira električnu energiju u elektrodistributivnu mrežu po stimulisanoj cijeni, kao povlašteni proizvođač električne energije”, kazali su nam u ovom preduzeću.
Kažu kako se njihov grad ističe kao jedan od lidera daljinske energetike u ovom dijelu Evrope i pokazuje put kako se strateškim planiranjem može transformisati konvencionalan sistem daljinskog grijanja u moderan i održiv sistem daljinske energetike.
Kada su ostale toplane u Srbiji u pitanju, većina njih svoju efikasnost planira da poveća kroz zamjenu energenta, prvenstveno na uvođenje biomase, na koju će se od naredne sezone grijati građani u deset lokalnih zajednica.
U pitanju je ekološki prihvatljiv energent koji smanjuje zagađenje, veoma je dostupan na tržištu, jeftiniji je od fosilnih goriva, a u pitanju je obnovljivi izvor energije.
BiH već ima nekoliko toplana na ovaj energent, a posljednja u nizu koja je izgrađena je ona u Banjaluci, otvorena u martu ove godine, a koristi drvnu sječku. Preduzeće “Eko-toplane” na ovaj način je najavilo početak kraja problema starih dvije decenije, kako po pitanju kvaliteta grijanja, tako i po pitanju nabavke mazuta.
Procjene su da bi grad godišnje mogao da uštedi više od deset miliona maraka, a s preduzećem “Šume Srpske” potpisan je višegodišnji ugovor koji garantuje sigurnu isporuku.
Lokalna zajednica bi trebalo da ima osiguranu energetsku bezbjednost, samoodrživost i finansijsku sigurnost, a zagađenje životne sredine emitovanjem CO2, na području Banjaluke smanjuje se za oko 70.000 tona godišnje.
Esad Smajlović, stručnjak u ovoj oblasti iz Njemačke organizacije za tehničku saradnju GiZ BiH, kaže kako je drvo ekološki prihvatljivo, ali sve dok nije ugrožen šumski etat i dok se koriste količine utvrđene zakonom.
Smatra kako je biomasa energent budućnosti te da na to ukazuje i priroda s obzirom na to da su fosilna goriva ograničena.
“Kombinacija energetske efikasnosti uz smanjenje potrebne energije za grijanje, korištenje alternativnih izvora, bazni prelazak sa fosilnih na nefosilna goriva uz dobro utopljene zgrade je rješenje za budućnost”, kaže Smajlović.
Prema njemu, sistem kogeneracije u BiH nije zaživio prije svega zbog loših podsticaja pa treutno postoji samo u elektranama.
GiZ inače radi studiju potencijala centralnih grijanja i efikasne kogeneracije na nivou BiH. Ova studija bi trebalo da pokaže koliki su potencijali otpadnih toplina koji se mogu koristiti, toplotnih pumpi, ali na prvom mjestu biomase, geotermalnih izvora i slično.
Izvor: Akta.na/Nezavisne novine
