Certifikati kvaliteta: Kako ih prepoznati i uvjeriti se u njihov stvarni uspjeh
Savremeni tempo poslovanja nameće sve veću potrebu za pouzdanim informacijama o poslovanju privrednih subjekata i poslovnim partnerima.
Sve to zajedno dovodi i do pojave velikog broja bonitetnih kuća na našem tržištu koje nude ovu vrstu usluga.
Iako postoje pravila koje ove kuće koriste pri utvrđivanju bonitetnih ocjena, ima slučajeva u kojima bonitetni izvještaji, a certifikacija upitna.
Dakle, na tržištu je mnogo nagrada i certifikata koji se dodjeljuju za poslovne uspjehe, no malo ih potvrđuje i bonitetnu izvrsnost koja je pokazatelj stvarne kvalitete, te se postavlja pitanje kako ih prepoznati i kako se uvjeriti u njihov stvarni uspjeh.
Doc.dr.sc. Dženan Kulović, nastavnik na Ekonomskom fakultetu u Zenici, koj je pored ostalog, i certificirani procjenitelj i autor jedne od najreferentijih knjiga u regionu u domenu procjene vrijednosti preduzeća smatra da se odgovornost mora fokusirati na kompanije koje certificiraju biznis i na kompanije koje nude certifikaciju biznisa.
“Od prvih tražiti etički pristup, a od drugih visoke kriterije selekcije. Ponekad je samo ime certifikacijske kuće garancija kvaliteta, ali ne mora odražavati nužno kvalitet. Sjetimo se skandala sa “kreativnim računovodstvom” koji je veliku svjetsku korporaciju “Enron” doveo do bankrota, a rezultat je ogromnog povjerenja u prezentovane finansijske izvještaje ovjerene od strane revizijske kuće Arthur Andersen. Ozbiljne kompanije danas, više nego ranije, mnogo opreznije prilaze procjeni potencijalnog poslovnog partnera”, ističe on za naš portal.
Koliko i u kojim slučajevima oni zaista vrijede kompanijama koje ih posjeduju, Kulović smatra da posjedovanje certifikata o pouzdanosti, kvaliteti, izvrsnosti, povjerljivosti i sl. u velikoj mjeri može biti od koristi kompanijama u brojnim slučajevima.
“Certifikati izdati od strane renomiranih kuća predstavljaju svojevrsnu garanciju kompanijama koje pokušavaju postići uspjeh tokom poslovnog pregovaranja. Prilikom procjene vrijednosti preduzeća ili provođenja due diligencea, certifikati nemaju izravan uticaj na knjigovodstvenu vrijednost kompanije, ali tržišna vrijednosti svakako može biti načajno uvećana. Svaka poslovna saradnja rezultat je procesa pregovaranja. Koliko ćete biti uspješni u postupku pregovoranja zavisi od vaše pregovaračke snage, a posjedovanje pobrojanih certifikata u velikoj mjeri jača pregovaračku snagu kompanije”, navodi on.
Mišljenja je da procjena stabilnosti okruženja i nivoa stranih ulaganja predstavljaju ključne odrednice izbora poslovnih partnera.
“Svaki potencijali poslovni partner prvo će pogledati stanje ekonomije jedne zemlje prikazano, a potom kvalitet potencijalnog poslovnog partnera. Ukoliko postoji povoljna poslovna klima, potencijalni partneri će imati interes za saradnju. Posjedovanje ranije pobrojanih certifikata u velikoj doprnosi sveukupnoj slici poslovnog okruženja, ali ti faktori zasigurno nisu presudni prilikom izbora partnera”, ističe on.
Na pitanje kako ocjenjuje certificiranu procjenu biznisa u BiH, na kom je nivou, da li je previše “iskomercijalizirana”, kaže da je vrlo važno koja certifikacijska kuća izdaje certifkat.
“Ukoliko se radi o renomiranim certifikacijskim kućama, a takvih ima na našem tržištu, onda možemo govoriti o kvalitetnom pristupu vredovanja onog što kompanija radi. Međutim, daleko veći problem mnogih bosanskohercegovačkih kompanija je nepoštivanje poslovne etike što ne možete “pokriti” niti jednim certifikatom koji posjedujete”, naglašava.
Također, ističe da posjedovanje kvalitetnih baza koje sadrže podatke o poslovanju kompanija u velikoj mjeri pomaže zainteresiranim kompanijama prilikom procjene kvaliteta potencijalnog poslovnog partnera.
“Irelevantno je govoriti o tome koliko je certificirana procjena biznisa “iskomercijalizirana” u Bosni i Hercegovini. Mnogo važnije od toga je saznanje koliki značaj tome pridaju potencijalni poslovni partneri, a moje dosadašnje iskustvo govori da su jako zainteresirani u tom pogledu”, poručuje Kulović.
CERTIFIKAT PODIŽE NIVO POVJERENJA DRUGE STRANE
Jedan od certifikata je koji se na bh. tržištu dodjeljuje već pet godina je Bisnode certifikat bonitetne izvrsnosti. Veoma je prihvaćen u bh. poslovnoj zajednici koja ga prepoznaje kao validan međunarodno priznat dokument o kvalitetu njihovog rada i koji im zaista može pomoći u unapređenju budućeg poslovanja.
Prema riječima direktorice Zlate Mulać – Jagličić, Bisnodeovim “Certifikatom bonitetne izvrsnosti” preduzeća dobijaju potvrdu svog dugogodišnjeg i sistematičnog rada, te dodatno unapređuju svoj ugled i potvrđuju povjerenje u domaćoj i međunarodnoj poslovnoj zajednici. Certifikat podiže nivo povjerenja druge strane, te time olakšava prve kontakte i početne razgovore.
Certifikat se izdaje pod kontrolom i metodologijom razvijenom od strane kompanije Bisnode koja posluje u 19 država Evrope, sa sjedištem u Švedskoj. Za skoro tri decenije poslovanja veliku broj stručnjaka u ovim zemljama je uticao na kvalitet razvoja Bisnode metodologija. Status kompanije Bisnode kao vodeće evropske analitičko-bonitetne kuće potvrđuje i strateško partnerstvo sa američkom kompanijom Dun & Bradstreet koja obrađuje podatke za više od 265 miliona kompanija iz 240 zemalja. Certifikat bonitetne izvrsnosti je prepoznat i priznat u svim državama gdje je Bisnode aktivno prisutan, posebno u zemljama Skandinavije gdje se Bisnode certifikat koristi kao referenca kod tendera.
Zahvaljujući jedinstvenoj metodologiji i tradiciji poslovanja te međunarodno priznatoj kvaliteti za analitiku podataka, Bisnode certifikat stavlja bh. kompanije u ravnopravan položaj sa Evropskim kompanijama, i to ga izdvaja od drugih sličnih certifikata.
Na pitanje koliki je zapravo interes za dobivanje tog certifikata među firmama, naša sagovornica kaže da firme žele zvaničnu i međunarodnu potvrdu o kvaliteti svoga poslovanja.
“Certifikat koji je priznat podiže nivo međusobnog povjerenja u stvaranju poslovnih odnosa. Firme koje žele da posluju (ili već posluju) u inostranstvu, kao i firme koje traže inostrane investitore, žele alat kojim će ih ino partner lakše prepoznati, a naravno i oni ino partnera, koji također ima certifikat. Bisnode Certifikat je prepoznat i priznat u 19 država Evrope, iz tog razloga kod naših BH kompanija interes za posjedovanjem ovakvog certifikata je veliki”, objašavanja ona.
Govoreći o tome kako su kompanije postale naročito obazrive pri donošenju odluke kom “ocjenjivaču” će pokloniti povjerenje i kako prepoznati kvalitetne certificate, direktorica Bisnode smatra da kao prvo certifikati moraju biti izdati od strane međunarodne priznate i prihvaćene bonitetne kuće sa višegodišnjim iskustvom koja ima transparentno prikazanu metodologiju na osnovu koje se donosi odluka da li je preduzeće “zrelo” za certifikat ili ne.
“Metodologija mora biti javna, jasna i precizna, da bi se izbjeglo manipuliranje sa podacima i rastezljivo shvatanje kriterija. Ta metodologija mora biti potpuno ista za sve države u kojima se izdaje certifikat, jer samo onda su sva preduzeća u svim državama u jednakom položaju i samo u takvoj situaciji certifikat ima istu vrijednost i težinu”, ističe Mulać – Jagličić.
Napominje da se finansijska ocjena izračunava na osnovu finansijskih podataka koji su kompanije dostavile agencijama FIA ili APIF, za prethodnu godinu (godišnji set finansijskih izvještaja).
“Dinamična procjena je varijabilni dio bonitetne ocjene, koji uzima u obzir i prošle promjene u kompaniji, kao i tekuće, dnevne promjene u obračunu, tako da se može mijenjati dnevno. To je prediktivna procjena da li će kompanija imati dužu blokadu ili ne.¸Pojednostavljeno, ako je preduzeće predalo “frizirane (lažne)” godišnje finansijske izvještaje, onda je svaka analiza koja se zasniva na njima upitna”, kaže naša sagovornica.
Naglašava činjenicu da bonitetno izvrsne kompanije imaju minimalni postotak negativnih događaja unutar jedne godine (od 0,00 do 0,70%). “Dakle, ne samo da vas identifikujemo kao dobru kompaniju prema prošlim rezultatima već se ukazuje i na vrijednost kompanije u budućnosti, je još jedan od pokazatelja vrijednost izračuna Bisnode bonitetne ocjene i certifikata bonitetne izvrsnosti, kao potvrde kvaliteta poslovanja”, ističe direktorica Bisnode za Akta.ba.
“Izvrstan” i “Povjerljiv” – široki pojmovi
S druge strane, na bh. tržištu se nedavno pojavila i kompanija Global Quality Standard (GQS) Limited iz Velike Britanije koja domaćim preduzećima nudi medalje i certifikate za kvalitet. Kompaniju su osnovali državljani BiH prije oko četiri mjeseca u Londonu.
“Cilj samog projekta koji je pokrenuo Global Quality Standard Ltd., “Povjerljiv Partner”, nije dodjela certifikata, dodjelom certifikata uspostavlja se poslovni odnos sa klijentom na način da, oni koji zadovoljavaju parametre koje je definisao GQS Ltd., postaju dio kluba “povjerljivih” te na osnovu istog ostvaruju mogućnost da putem GQS-a, a u saradnji sa partnerima projekta, koji su ujedno stručnjaci iz navedenih oblasi, dobiju kvalitetnije usluge iz oblasti finansija, osiguranja, advokatskih usluga i IT tehnologija i to su konkretni benefiti za one koji su članovi “povjerljivih”, objasnila je za portal Akta.ba Selma Solaković, šef operacija Global Quality Standards LTD London-East Europe Division.
Njihova razlika od drugih sličnih kompanija ogleda se u činjenici da njihov cilj nije izdavanje certifikata.
“To rade bonitetne agencije, naš certifikat predstavlja potvrdu da ste član “povjerljivih” – POVJERLJIV PARTNER, a kao rezultat toga imate mogućnost ostvarenja gore navedenih benefita”, objašnjava Solaković.
Na pitanje kako objašnjavaju sličnost u dizajnu sa certifikatom švicarske kuće, Solaković navodi da o dizajnu nisu previše razmišljali, u suštini do postavljanja ovog pitanja nikako.
“Angažovali smo agenciju specijaliziranu za dizajn, isporučili su nam kvalitetan prizvod, vizual koji nam se svidio, i mi im zahvaljujemo ovom prilikom”, kaže nam ona.
A koliko je certificiranje o kvalitetama privrednih subjekata došlo do izražaja u proteklim godinama, Solaković smatra da je previše različitih pristupa koji se pozivaju na objektivni pristup izrade boniteta, a šuštinski svaki od njih determiniran je subjektivnim. “Pojednostavljeno, za nekoga je jedna skupina parametara bitna, za neke druge neki drugi parametri su ključni”, kaže ona.
Dodaje da su pojmovi izvrstan i povjerljiv široki pojmovi, tretirani na različite načine od različitih ljudi, jedino je moguće govoriti da li su definisani parametri zadovoljeni ili ne.
Inače, ovu “medalju kvaliteta”, je za kratko vrijeme dobio veliki broj kompanija, po različitim kriterijima, i to za 14, 10 i godinu dana poslovanja i rada bez blokade računa.
Na pitanje koji su uslovi koje kompanije moraju zadovoljiti kako bi dobile certifikat, Solaković kaže da su u početnoj fazi projekta oni kontaktirali klijente koji ispunjavaju uslove, objasnili im ideju i uspostavili poslovni odnos.
To su nam i potvrdili iz kompanije Ažurnost d.o.o. Sarajevo, koja je također jedan od nosioca certifikata.
“Javila nam se kompanija L&A group doo i objasnila procedure i sve u vezi dobijanja certifikata. Poslali su nam i ponudu na kojoj smo imali osnovne informacije i odlučili smo se da isti i preuzmemo. Dobili smo certifikat nakon plaćanja uokviren u staklu i okačili ga na zid ai u vidu naljepnice na ulazu u zgradu. Takođe su nam poslali i jedan primjerak da ga možemo označiti na našoj stranici i emailu”, kaže nam Mirela Čamdžić, direktorica firme.
Kao firma koja posluje od 1991. godine, certifikat smatraju potvrdom za rad i trud, te potstrek da budu bolji uprkos i nelojalnoj konkurenciji i konkurenciji koja obavlja poslove na crno.
“Zbog obima posla i velikog broja klijenata nismo ulazili u dubiozu i studij oko certificiranja nama je bilo bitno da su oni registrovana firma za to, da imaju reference, da su za ono što nude odredili korektnu vrijednost i zato smo sklopili saradnju sa njima”, ističe ona.
Trebaju platiti, ali ne mogu “kupiti”
Na pitanje da li se i koliko umanjuje vrijednost certifikata činjenicom da firma može “kupiti” potvrdu o kvaliteti iako je nemaju, direktorica Bisnode-a smatra da u tom slučaju navedeni certifikat nema nikakvu vrijednost.
“Tada se gubi doza međusobnog povjerenja koji bi certifikat trebao da donese preduzećima u međusobnoj saradnji. Zato mi našim klijentima znamo reći da Bisnodeov Certifikat bonitetne izvrsnosti trebaju platiti, ali ga ne mogu “kupiti”! “, poručuje Mulać – Jagličić.
Govoreći o tome, doc. dr. Dženan Kulović dodaje da danas u svijetu ne postoji niti jedna certifikacijska kuća u svijetu koja postupak certifikacije obavlja besplatno.
“Cerfifikacijske kuće su kompanije koje, kao i druge kompanije, imaju svoju tržišnu vrijednost. Veća tržišna vrijednost čini certifikacijsku kuću renomiranijom, što se posljedično odražava na povećanje cijene postupka certifikacije. Tako je i u svim drugim industrijama. Na primjer, Harvard je najprestižnija poslovna škola na svijetu. To je čini i najskupljom. Zasigurno nećemo reći da se znanje na ovoj prestižnoj školi može ‘kupiti’, navodi on.
Stoga, ukoliko se analizira njihova ključna komparativna prednost, može se zaključiti da postoje visoki kriteriji selekcije i individualna odgovornost polaznika
Izvor: Akta.ba/S. Bijedić