EU povećava sredstva za IPA fond na 15 milijardi eura
“Bosni i Hercegovini su dostupna EU sredstva za sedmogodišnju perspektivu od 2014-2020 u iznosu 500 miliona eura što je jako dobar iznos s obzirom da se radi o pretpristupnom periodu”, istakla je Ivana Maletić, zastupnica Republike Hrvatske u EU parlamentu na konferenciji “Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za zapadni Balkan” koja se danas održava u Mostaru.
Naravno, dodaje, riječ je puno manjem iznosu nego što to imaju članice EU. Navodi da Hrvatska ima 10,7 milijardi eura i to su iznosi koji Bosnu i Hercegovinu čekaju kada postane država članica, tj. deset puta veći od pretpristupnih.
“Ova predpristupna sredstva su namijenjena da se uči kako se u budućnosti koristiti ovim velikim sredstvima. U konačnici, Bosni i Hercegovini su se otvorila i sredstva za poljoprivredu koji je važan poljoprivrednicima da nauče kako da rade sa EU novcem”, istakla je ona.
Ono što jako bitno jeste da se sredstva za IPA-u u novom proračunu prijedloga Evropske komisije povećavaju sa 11,7 miijardi eura na 15 milijardi eura.
“Radi se o povećanju od preko 25 posto što je jasan signal EU da želi više uložiti u ovo naše susjedstvo kako bi BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija što brže pripremili za ulazak u EU koja su po strategiji uvijek otvorena”, poručila je evropska zastupnica.
Govoreći o iskustvima hrvatskih kompanija koja mogu biti korisna bh. kompanijama, kaže, da je ono što je osnovno jeste da na vrijeme treba spoznati koje su to česte prepreke, kako ih prevenirati, kako se pripremiti da ih nemaju u samoj pripremi provedbi projekta.
Kao najčešće primjere navodi neriješene imovinsko-pravne odnose koji zakoče prijave na projekat što je jako iznenadilo mnoge poduzetnike i poljoprivrednike iz Hrvatske, a to za EU novce mora biti sve sređeno.
“Osim toga, ima jako puno primjera javne nabave koji se jako dugo provode, a za to se sada posebno nalažemo da privatni subjekti nemaju obvezu provedbe javne nabave ako su EU novci u pitanju jer je to njima jako komplicirano i tako gube novce”, naglasila je Maletić.
Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke, koja je suorganizator konferencije, u kontekstu nove strategije EU za zapadni Balkan, imajuću u vidu značaj iste, kazao je da ova županija igra važnu ulogu u procesu evropskih integracija.
“Zanima nas u kontekstu približavanja ne samo institucijama vlasti, već poduzetnicima i građanima to pitanje EU fondova kao jedne izgledne perspektive. S druge strane, zanimaju nas obveze koje pred nama stoje u smislu reformi, edukacija, organizacije i pripreme za to nadolazeće razdoblje kada ćemo nam biti pristupni ti pretpristupni fondovi”, kazao je on.
Napominje da ova županija već sada ima nešto više od 2 miliona eura odobrenih projekata za 2019. godinu, te da očekuju ovakakav trend i dalje jer se za njega intenzivno pripremaju.
Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za evropske integracije istakao je da je uloga županije, regionalnih i lokalnih vlasti u privlačenju evropskih sredstava velika, te da u tom smislu županija želi biti proaktivna.
“Želimo preuzeti inicijativu na lokalnoj razini i da što više možemo aktivno sudjelovati u procesima identifikacije i privatizacije, pogotovo u pripremi projekata”, kazao je on
Dodaje da na terenu postoji puno projekata koji se finansiraju uz EU projekata, ali da nastoje da ih u budućnosti bude još više.
“Zato je ova konferencija važna, da aktualiziramo ovo pitanje i ovu temu učinimo sveprisutnom zbog budućih projekata koji nam dolaze za tri ili četiri godine”, naglasio je Jurilj, ističući da se treba širiti mreža partnera i suradnika i institucija ove županije.
Zara Halilović, šefica sektora za koordinaciju pomoći Evropske unije u Direkciji za EU integracije ističe da kada govorimo o onome što je na raspolaganju Bosni i Hercegovini možemo se izraziti finansijski, ali i sa ciljevima.
“Mi sada ulazimo u period potpunog korištenja IPA-e 2, zato što smo uspjeli da ispunimo određene preduslove, a to je da usvojimo državne strategije”, navodi ona, dodajući da BiH, sada od prvobitnih 40 miliona godišnje za nacionalnu IPA-u, na raspolaganju ima 100 miliona eura za jako bitne sektore – okoliš, poljoprivreda, ruralni razvoj, transport i energije.
Naglašava da cifre ne daju sliku i priliku, već ono šta se unutar njih radi.
“Ukoliko su ciljevi IPA-e dobro implementirani, onda se može reći da se IPA dobro koristi”, zaključila je Halilović
Podsjetimo, organizator i inicijator ove konferencije je privatni sektor u suradnji sa vladama županije Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske.
Puno više mogućnosti za bh. kompanije
Josipa Terzić Rezić, direktorica Apriori BH, kazala je da će na konferenciji biti panel diskusija sa donosiocima odluka iz javnog sektora i panel diskusiju na voditeljicama regionalnih i lokalnih razvojnih agencija.
“Danas će biti predstavljeni uspješni međunarodni projekti za javni i privatni sektor za koji je najvažnije predstavljanje EU4BUSINESS programa za koji će uslijediti pozivi do kraja za koji će se bh. kompanije moći prijaviti”, istakla je ona za naš portal.
Osim ovog programa, imamo na raspolaganju još jedan jako bitan projekat, a to je COSME za koji ćemo do kraja godine organizirati, kao nastavak ovog programa, njegovo predstavljanje.
“Ovo je važan momenat za bh. kompanije jer konačno mogu učestvovati u programima EU, dugo smo čekale ove programe, dugo su bili otvoreni za javni i civilni sektor. Sada je sve malo drugačije, uz puno više mogućnosti u narednom periodu”, zaključila je.
Na konferenciji će biti predstavljene novosti iz budućih EU programa. Kroz razmijenjena iskustva tokom konferencije konačan cilj je dugoročno povećanje broja i kvalitete realiziranih projekata.
Nova generacija Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III) za razdoblje 2021. – 2027. biti će uvećan za gotovo četvrtinu – IPA trenutno na raspolaganju ima 11,7 milijardi eura, dok bi prema novom planu na raspolaganju trebao imati oko 15 milijardi eura. Predviđeno je povećano financiranje na područjima prometa, energetike, socijalnog sektora, okoliša i razvoja privatnog sektora, uključujući digitalnu ekonomiju. Komisija će dodatno olakšati trgovinu između EU-a i država Jugoistočne Europe. Kako bi se pojačalo poduzetništvo i inovacije i uvesti shemu podrške transferu tehnologija i startupovima u cijeloj regiji te pružiti podršku naporima usmjerenim na pametnu specijalizaciju, kao i kružno gospodarstvo.
