Digitalni inovacioni hubovi: Nedostajuća karika u transformaciji poslovanja

4. Januar 2022

Digitalni inovacioni hubovi postaju stvarnost i u Bosni i Hercegovini, najviše kroz inicijative i projekte koji se realizuju u okviru međunarodne razvojne saradnje.

Digitalne tehnologije nude mogućnost restruktuiranja cijelih industrija i lanaca vrijednosti, i omogućuju manjim, inovativnijim i dinamičnijim biznisima da razviju i brže ponude na tržištu inovativne proizvode i usluge, te na taj način osiguraju svoju konkurentnost. Stoga se mala i srednja preduzeća, okosnica ekonomije BiH ali i svih ekonomija u svijetu, nalaze se u centru pažnje novog i budućeg digitalnog društva.

“Značaj digitalizacije i prednosti koje ona nudi pojedincima i ekonomiji Bosne i Hercegovine je tema o kojoj se posljednjih mjeseci neprestano govori. Tokom pandemije COVID-19 došlo je do eksplozije u korištenju mnogih digitalnih tehnologija i inovacija koje su omogućile pojedinicima i preduzetnicima da prevaziđu novonastale izazove, ali i pružile priliku za bolje pozicioniranje BH privrede na svjetskim tržištima”, navodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH.

Kao jedan od instrumenata podrške malim i srednjim i srednjim preduzećima u iskorištavanju prednosti naprednih digitalnih tehnologija (uključujući umjetnu inteligenciju, internet sigurnost i digitalne vještine), sve više se pominju takozvani Digitalni inovacioni hubovi (DIH). DIH su platforme koje kao centralizovani servisi podrške pomažu preduzećima da postanu konkurentniji u pogledu svojih poslovnih/proizvodnih procesa, proizvoda ili usluga koje koriste digitalne tehnologije, pružajući pristup tehničkoj ekspertizi i eksperimentiranju, i omogućavajući da preduzeća “testiraju prije ulaganja”. U sklopu svojih usluga, DIH-ovi stimulišu inovacije u preduzećima kroz savjete o financiranju digitalizacije, obuke i razvoj vještina neophodnih za uspješnu digitalnu transformaciju, kao i pažnju da novi procesi budu ekološki podobni, posebno u pogledu potrošnje energije i niske emisije štetnih gasova.

DIH su najčešće organizovani kao regionalne višepartnerske platforme za saradnju, uključujući organizacije kao što su istraživačke i tehnološke organizacije, univerziteti, industrijska udruženja, privredne komore, inkubatori/akceleratori, regionalne razvojne agencije i instituti za stručno osposobljavanje. U Evropskoj uniji su ti instrumenti već uveliko značajni i prisutni manifestujući se kroz preko 200 funkcionalnih DIH-ova i još toliko platformi u nastajanju, međutim i zemlje Zapadnog Balkana takođe postaju integralni ali i značajan dio tog razvojnog pokreta. Dobar primjer DIH-a u regiji je Institut BioSense u Novom Sadu, u Srbiji, koji je prepoznat kao Evropski centar izvrsnosti u sektoru poljoprivrede, te se uveliko smatra kao lider i uzor ostalim sličnih organizacijama na polju digitalizacije poljoprivrede.

Digitalni inovacioni hubovi postaju stvarnost i u Bosni i Hercegovini, najviše kroz inicijative i projekte koji se realizuju u okviru međunarodne razvojne saradnje. Primjer toga je i projekat EU4DigitalSME, čija je provedba otpočela u septembru 2021. godine i koji zajednički sufinansiraju Evropska unija i vlada Njemačke, a provodi se u sklopu projekta “Jačanje inovacija i digitalizacije u malim i srednjim preduzećima u BiH”. Projekat sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH zajedno sa projektnim partnerima. Jedan od ciljeva projekta je upravo podrška uspostavi najmanje 3 funkcionalna DIH-a koji će omogućiti pogodno okruženje za podršku digitalizaciji malih i srednjih preduzeća.

“Javni poziv inicijativama koje se vide kao DIH-ovi otvara se 19. janura i traje do 28. februara 2022. godine, a zainteresovane organizacije već mogu da se registruju za učešće u najavnom događaju na platformi b2bit.ba. Za većinu malih i srednjih preduzeća, digitalna transformacija je neminovnost a Digitalni inovacioni hubovi su uskoro tu da je pretvore u realnost”, ističu iz GIZ-a.

Izvor: /www.akta.ba/