Elektronsko državljanstvo odlična prilika za privlačenje stranih ulagača

7. Septembar 2017

Svijet se sve više okreće ka digitalnim nomadima i elektronskom poslovanju. Tako recimo Čile, kako bi privukao što više startupa, daje 40.000 dolara potpore za one koji se odluče doći pokrenuti poslovanje u njihovoj zemlji.

Europska država Estonija je također 2014. pokrenula e-Residency program koji omogućava svima koji žele osnovati tvrtku ovoj zemlju, a nisu državljani Estonije, to omogući, i to elektronskim putem. Do danas je tu mogućnost iskoristilo preko 10.000 ljudi, a ovaj broj se stalno povećava.

Estonija, mala zemlja koja je visoko tehnološki razvijena, vidjela je svoju šansu da na ovaj način iskoristi svoje komparativne prednosti. U Estoniji je od 1,3 milijuna stanovnika samo 650.000 radno sposobnih, a očekuje se da će brojka za sljedeću deceniju padati zbog starenja stanovništva i iseljavanja.

Kada se pogledaju te brojke može se reći da je i BiH u sličnoj situaciji, naravno ako se izuzme činjenica da je naša zemlja, što se tiče tehnološkog napretka i elektronske uvezanosti institucija kao i složenosti procedura, pri kraju liste tehnološki naprednih zemalja.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske, za Akta.ba kaže da dobijanje e-Residency kartice ne znači da dobijate državljastvo Estonije i ostala prava koja bi vam time pripadala.

”To je više marketinški potez estonske vlade. On stranim investitorima, koji žele osnovati tvrtku u njihovoj zemlji, daje mogućnost da to dobiju smart karticu na kojoj se nalazi digtalni certifikat onog koji je podnio zahtjev”, objašnjava Rajčević.

Da biste postali e-resident, prvo morate da se prijavite na njihovom sajtu. Nakon prijave dobijete ID karticu koju vam dostavljaju u konzulatima Estonije.

Tako ako neko pravno lice iz BiH želi osnovati kompaniju u Estoniji nakon prijave karticu može preuzeti u Beču jer se tamo nalazi konzularno predstavništvo ove države koje pokriva BiH.

Nakon aktivacije možete komunicirati s elektronskom i poreznom upravom Estonije koja ima jedna od najrazvijenih programa elektronske uprave u svijetu.

”Sa tom karticom bilo koji strani državljanin može, po estonskim propisima, osnovati kompaniju. On dobiva estonsku adresu i poštanski pretinac. Naravno porez na promet koji on ostvari putem tog pravnog lica sliva se u proračun Estonije. To je suština svega”, navodi Rajčević.

Što se tiče porez na dobit on se plaća jedino ako se isplaćuje dividenda ili plaća, a ukoliko se dobit reinvestira ne plaća se porez na dobit.

 

Ukoliko BiH bude išla u tom pravcu što mora uraditi?

Prva stvar koja se mora uraditi je da se procedura za registraciju kompanija pojednostavi te razvije kompletna infrastruktura elektronske uprave, navodi Rajčević. Potrebno je i uvođenje u upotrebu elektronskog potpisa ili nekog od naprednijih modela elektronske identifikacije.

Sve ovo znači da bi bilo potrebno krenuti u izmjenu brojnih tehnoloških i pravnih propisa ukoliko bi se krenulo u realizaciju ovakvog modela. Osim operativnog modela elektronske uprave bila bi potrebna i dobra koordinacija među institucijama koje bi bile ključne u ovom procesu.

“U RS-u smo uradili dosta posla u oblasti uvođenja elektronske uprave, ali još toga je pred nama. Uveli smo jedinstveni informacijski sustav čime smo dobili jedinstvenu evidenciju svih poslovnih subjekata koji posluju u RS-u .To je veliki pomak u odnosu na prijašnje stanje kada su evidencije bile rascjepkane po sudovima, Poreznoj i drugim institucijama. Ako bismo željeli izgraditi takav program, a želimo, naravno, kada se stvore uvjeti za to, sa ovom jedinstvenom evidencijom subjekata koju imamo bilo bi nam to bilo dosta jednostavnije”, navodi Rajčević.

Izvor: Akta.ba