Skip to content

ZGOŠĆANSKI STEĆAK

Napisao: Rasim Ibrović

Zgošćanski stećak

remek djelo umjetnosti stećaka

NAPISAO RASIM IMBROVIĆ

Ako za stećke kažemo da su najreprezentativniji srednjovjekovni bosanski fenomen, onda bez imalo dvojbe možemo kazati da u svijetu stećaka jedan stećak zauzima posebno mjesto. Riječ je o stećku, odnosno sarkofagu iz Donje Zgošće u općini Kakanj, a po tom lokalitetu stećak je i dobio ime – Zgošćanski stećak. Donja Zgošća je lokalitet na kojem se nalazila veoma značajna nekropola koju danas ubrajamo u nekropole feudalnih velikaša. Nekropola je vremenom devastirana, tako je i zgošćanski stećak dok je bio in situ pretrpjeo najveće oštećenje. Naime, u 19. stoljeću stećak je razlomeljen na dva dijela, a lokalno stanovništvo kazuje da su ga neki ljudi iz Vareša razbili jer je „zvečio“ i tim zveketom sugerisao da je u njemu novac ili blago. Tim činom razbijanja u cilju traženja blaga, kulturno-historijsko blago pretrpjelo je neprocjenjivo oštećenje.

S obzirom da je kompletna nekropola s početka 20. stoljeća bila u izuzetno lošoj situaciji, tadašnji uposlenici Zemaljskog muzeja BiH, a napose Ćiro Truhelka odlučili su da se 1913. godine dislocira Zgošćanski stećak u botanički vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu, gdje je i danas situiran i tim činom najvjerovatnije sačuvan od većeg ili potpunog uništenja. Zgošćanski stećak izdvaja se od drugih stećaka svojim dimenzijama, težinom i estetsko-umjetničkim vrijednostima. Pa, krenimo redom.

Dimenzije stećka su: dužina 265, širina na bazi 139, a do strehe krova 147, visina do krova 146, a do vrha sljemena 169 centimetara, dok je ploča na kojem počiva stećak dimenzija 335 x 199 x 40 centimetara. Težak je oko 14 tona.

Ikonografija na Zgošćanskom stećku možda najbolje svjedoči da je stećak sinteza domaćeg i evropskog, ali i sinteza ornamenatalnih – geometrijskih i biljnih – te figuralnih – ljudskih i životinjskih – motiva, romaničke i gotičke, kontinentalno evropske i mediteranske tradicije. Uz sve navedeno važno je istaći osobitost reljefa pomenutog stećka, koji se je svojim ikonografskim repertoarom i kvalitetom vinuo do onih granica na kojima se površina stećka (kama) dematerijalizuje do te mjere da posmatrač gledajući pojedine djelove reljefne i likovne obrade stiće dojam da ne gleda u kamen, već u rezbariju na drvetu, ili pak u minijaturu nekog starostavnog rukopisa, ili čak još tananije da gleda u najfiniji vez. Ova profinjenost obrade može da navede na pomisao da ovaj stećak i nije zapravo stećak, uzmemo li u obzir obradu drugih stećaka koja je najčešće rustikalna. Međutim, oblik, ikonografski repertoar i sam kontekst u kojem je nastao ovaj nadgrobnjak kazuju nam bez sumnje da to jeste stećak, i to onaj primjerak u umjetnosti stećaka, koji svoj pandan nalazi recimo u umjetnosti katedrala u Notre-Dame katedrali.

Sve ove estetsko-umjetničke vrijednosti Zgošćanskog stećka, koji je nastao u 14. stoljeću u vremenu procvata Bosanske države navele su brojne autore da zaključe da je ovaj stećak najvjerovatnije radio majstor iz Dalmacije, koji je izvanredno vladao tehničkom obradom kamena, ali i dobro poznavao ikonografski repertoar vremena i prostora o kojem ovaj stećak tako zorno svjedoči.

Zgošćanski stećak već godinama privlači brojne istraživače koji pokušavaju prodrijeti u samu ikonografsko-simboličku naraciju. Međutim, ova nepoznanica nije jedina  koja istraživače neprestano vraća ovome stećku. Naime, do danas sa sigurnošću ne znamo ko je zakopan pod ovim stećkom. Ovaj misterij proizilazi iz činjenice da ovaj stećak nema epitaf koji bi o pokojniku jasno kazivao, tako da do danas imamo kod nekoliko autora različite spekulacije, od toga da je ovo stećak bana Stjepana II Kotromanića ili pak bana Kulina, pa do toga da je ovaj stećak pripadao nekome od Kotromanića, bosanske vladarske porodice, i na kraju najvjerovatnije da je riječ o stećku lokalnog feudalnog gospodara.

Postavite komentar

Vaša adresa nikada neće biti dijeljena sa trećim licima. Obavezna polja su označena sa *
*
*